Plinsko grijanje

Plinsko grijanje je danas najraširenije i najisplativije. Može biti na prirodni plin (metan), ili na ukapljeni naftni plin (propan butan).  Koju god vrstu plina koristili, uređaji su isti a samo malom adaptacijom plamenika i regulacije se vrši preinaka.

Glavno pitanje izbora je dostupnost energenata, i ukoliko je prirodni plin u vašoj blizini, svakako je isplativo koristiti ga.

Izbor uređaja je vrlo velik, od malih do velikih snaga, ovisno o potrebama. U stanovima je često rješenje zidni uređaj, koji je vrlo prihvatljivo rješenje zbog malo raspoloživog mjesta.

Plinski uređaji zagrijavaju PTV (Potrošnu Toplu Vodu, vodu za piće – tuširanje) i sustav grijanja. Sustavi grijanja mogu biti izvedeni kao radijatorski, podni, zidni, konvektorski ili kombinacija. To ovisi o željama korisnika i postojećoj situaciji u objektu.

Kod plinskih uređaja svakako preporučamo kondenzacijske uređaje koji štede energiju i manje onečišćuju okoliš.

Ukoliko namjeravate ugraditi plinsko grijanje, u novi ili adaptirani objekt, slobodno nas zatražite ponudu.

Za sve instalacije radimo energetske proračune, kako biste dobili sustav koji će vam biti po mjeri; ne prevelik i preskup, niti premali i nedovoljno snažan. S tako projektiranim grijanjem dobivate najviše za vaš novac i ugodno temperirani prostor. Oprema je od najvećeg svjetskog proizvođača sa jedinstvenim i patentiranim proizvodima koji su jednostavni za ugradnju i korištenje, ekološki prihvatljivi i sa izuzetno dugim vijekom trajanja.

Električna grijalica predstavlja odličan izvor topline koji potpuno iskorištava utrošenu energiju. Ta vrsta grijanja ima mnoge prednosti u usporedbi s drugim vrstama. Dovod energije veoma je jednostavan i povezan s neznatnim gubicima.

Električno grijanje

Dug priključni kabel omogućuje da električne radijatore prenosimo i premještamo u prostorije gdje je toplina potrebna ( ukoliko se radi o prenosivim radijatorima ) dok se kod zidnih električnih radijatora koji su fiksirani gubitak prostora niti ne zamjećuje obzirom da se radi o izuzetno tankim, laganim i estetski prihvatljivim riješenjima. Većinom ti radijatori nemaju veliku težinu, pa se mogu lako montirati na sve vrste zidova ili prenositi, odnosno priključiti na utičnicu koja najviše odgovara po svome smještaju.

Električni radijator je odmah spreman za upotrebu. Daljnja je prednost u tome što električni radijatori uobičajenih konstrukcija neposredno nakon priključenja na električnu mrežu daju toplinu. Pokretanje na ugrađenom termostatu dovoljan je da električni radijator dobije struju iz električne mreže. Isto se tako jednostavno prekida i dovod električne energije. Grijanje odmah prestaje, i to bez osobitih gubitaka neiskorištene topline, koja je zaostala u grijalici. Osim toga, početak i završetak grijanja može se ravnati automatski, u ovisnosti o vanjskoj temperaturi.

Jednostavno se regulira i razvijanje topline iskapčanjem i ukapčanjem grijaćih elemenata, u ovisnosti o temperaturi koja vlada u prostoriji, i to pomoću automatskog uređaja. Mjerenje i obračun potroška električne energije može se dobiti na pouzdan način očitanjem stanja brojila, jer su stupanj djelovanja električnih radijatora, kao i njegova priključna vrijednost u kW nepromjenljiva, što nije slučaj u drugih vrsta goriva.

Površinska temperatura električnih radijatora može se po volji odabrati i uskladiti prema namjeni kojoj služi grijana prostorija. To znači da grijači mogu imati visoku temparaturu običnih kaljevih peći. U pogledu ljudskog zdravlja električno grijanje je najsavršenije, jer nema plinova od izgaranja, pa je svaka opasnost trovanja isključena. Pored toga, električno grijanje neovisno je o vremenskim prilikama.

Budući da električno grijanje ne stvara nikakav ostatak goriva (pepeo), otpadaju troškovi čišćenja, otpreme i slično. Što se tiče požara, električni radijatori Muller Groupe Ltd. u potpunosti su sgurni dok su opasne samo manje, otvorene grijalice manjih proizvođača koje rade na temparaturi žarenja. Stoga ih je najbolje izbjegavati ili ih treba oprezno upotrebljavati.

Električno grijanje odličan je način za zagrijavanje Vaših prostorija pri najekstremnijim uvjetima dok u proljeću i jeseni služi za za temperiranje prostorija, kad nije ekonomično stavljati u pogon centralno grijanje ili pak ložiti velike peći. Nadalje, ako se radi o manjim prostorijama ili ako je otežana doprema goriva električno grijanje nema konkurenciju.

Energija Sunca

(Solar energy, Solar Power)

Sunce je nama najbliža zvijezda te, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji. Sunčeva energija potječe od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gdje temperatura doseže 15 milijuna °C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij, uz oslobađanje velike količine energije. Svake sekunde na ovaj način u helij prelazi oko 600 milijuna tona vodika, pri čemu se masa od nekih 4 milijuna tona vodika pretvori u energiju. Ova se energija u vidu svjetlosti i topline širi u svemir pa tako jedan njezin mali dio dolazi i do Zemlje. Nuklearna fuzija odvija se na Suncu već oko 5 milijardi godina, kolika je njegova procijenjena starost, a prema raspoloživim zalihama vodika može se izračunati da će se nastaviti još otprilike 5 milijardi godina. Iako je sunčeva energija uzročnik većine izvora energije, u ovom poglavlju koncentrirat ću se na direktno iskorištavanje sunčeve energije. Pod optimalnim uvjetima, na površini Zemlje može se dobiti 1 kW/m², a stvarna vrijednost ovisi o lokaciji, godišnjem dobu, dobu dana, vremenskim uvjetima itd. U Hrvatskoj je prosječna vrijednost dnevne insolacije na horizontalnu plohu 3-4,5 kWh/m². Na karti koja prikazuje insolacijski nivo vidi se da Europa nije na vrlo pogodnom području za eksploataciju, ali unatoč tome u Europi je direktno iskorištavanje sunčeve energije u velikom porastu. Većinom je to rezultat politike pojedinih država koje subvencioniraju instaliranje elemenata za pretvorbu sunčeve energije u iskoristivi oblik energije. Osnovni problemi su iskorištavanja su mala gustoća energetskog toka, velike oscilacije intenziteta zračenja i veliki investicijski troškovi.

Osnovni principi direktnog iskorištavanja energije Sunca su:

• solarni kolektori – pripremanje vruče vode i zagrijavanje prostorija
• fotonaponske ćelije – direktna pretvorba sunčeve energije u električnu energiju
• fokusiranje sunčeve energije – upotreba u velikim energetskim postrojenjima

Solarni kolektori (Solar Collectors, Solar Thermal Heat)

Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vrača u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda. Solarni kolektori se najčešće montiraju na krov kuće. Vrlo su pogodni za grijanje vode po sunčanim vremenu. Kad je vrijeme loše mogu se koristiti u kombinaciji s električnim grijačem vode.

U Europskoj Uniji znatno se povećava količina ugrađenih sustava za grijanje vode i prostorija. U 2000. godini prvi put se premašila granica od milijun m² novo instaliranih sunčevih kolektora (instalirano je 1046140 m² sunčevih kolektora). Njemačka i Austrija su lideri u iskorištavanju energije sunca za grijanje. Njemačka kampanja za promociju toplinske energije sunca “Solar Na Klar”, pokazuje veliku efikasnost. U 2001. je instalirano 900 000 m², a u 2000. 615 000 m² (+46.3%). U odnosu na cijelu Europu u Njemačkoj je 2000. godine instalirano više od 60% sustava. Plan Europske Unije je instalirati 100 milijuna m² do 2010. godine. Trenutni pokazatelji su da će biti instalirano oko 80 milijuna m² do 2010.

Fotonaponske čelije (Photovoltaic)

Fotonaponske ćelije su poluvodički elementi koji direktno pretvaraju energiju sunčeva zračenja u električnu energiju. Efikasnost ime je od 10% za jeftinije izvedbe s amorfnim silicijem, do 25% za skuplje izvedbe. Za sada su još uvijek ekonomski nerentabilni jer im je cijena oko 6000 $/kW. Na slici desno prijazan je princip izrade fotonaponskih ćelija. Fotonaponske ćelije mogu se koristiti kao samostalni izvori energije ili kao dodatni izvor energije. Kao samostalni izvor energije koristi se npr. na satelitima, cestovnim znakovima, kalkulatorima i udaljenim objektima koji zahtijevaju dugotrajni izvor energije. U svemiru je i snaga sunčeva zračenja puno veća jer Zemljina atmosfera apsorbira veliki dio zračenja pa je i dobivena energija veća. Kao dodatni izvori energije fotonaponske ćelije mogu se na primjer priključiti na električnu mrežu, ali za sada je to neisplativo.

Fotonaponski efekt počeo je 1839. godine promatrati Henri Becquerel i na početku dvadesetog stoljeća bio je predmetom mnogih istraživanja. Jedina Nobelova nagrada koju je dobio Albert Einstein bila je za istraživanje solarne energije. 1954. su Bell Labs u SAD-u predstavili prvi fotonaponski članak koji je generirao upotrebljivu količinu električne energije, a do 1958. počelo je ugrađivanje u komercijalne aplikacije (osobito za svemirski program).

U Europskoj Uniji trenutno je 40% godišnji rast instalirane snage fotonaponskih ćelija. To se naizgled čini kao velik rast, ali u biti radi se o vrlo malim količinama, pa rast od 40% ne utječe posebno na ukupnu zastupljenost takvih izvora energije. U 2000. godini u Europskoj Uniji bilo je instalirano 183.5 MWp, a to je 43.6% povećanja u odnosu na 1999. I u tom području Njemačka je sa 113.8 MWp (uključujući 100 MWp priključenih na električnu mrežu) vodeća država u Europi. Kako velik udio može se zahvaliti Njemačkom zakonu o obnovljivim izvorima energije. Po tom zakonu otkupna cijena energije iz fotonaponskih ćelija je 0.5 € po kWh za prvih 350 MWp. Plan Europske Unije je instaliranje 3000 MWp do 2010. godine, ali sadašnji pokazatelji su da će do onda biti instalirano oko 1780 MWp.

Fokusiranje sunčeve energije (Concentrating Solar Power)

Fokusiranje sunčeve energije upotrebljava se za pogon velikih generatora ili toplinskih pogona. Fokusiranje se postiže pomoći mnogo leća ili češće pomoću zrcala složenih u tanjur ili konfiguraciju tornja. Na slikama su prikazane konfiguracije tipa “Power Tower” i “Dish”. “Power tower” konfiguracije koriste kompjuterski kontrolirano polje zrcala za fokusiranje sunčevog zračenja na centralni toranj, koji onda pokreče glavni generator. Do sada su napravljeni demonstracijski sistemi koji imaju izlaznu snagu i iznad 10 MW. Ti novi sustavi imaju i mogućnost rada preko noći i u lošem vremenu tako da spremaju vruću tekućinu u vrlo efikasni spremnik (neka vrsta termo boce). “Dish” sistemi prate kretanje Sunca i na taj način fokusiraju sunčevo zračenje. Postoji još i “Trough” sistem fokusiranja sunčeva zračenja, koji može biti vrlo efikasan. Takve elektrane mogu biti vrlo jake: u Kaliforniji je instalirana elektrana snage 354 MW. Kada nema dovoljno energije od Sunca, sistemi koji fokusiraju sunčevo zračenje mogu se bez većih problema prebaciti na prirodni plin ili neki drugi izvor energije. To je moguće jer Sunce koristimo za grijanje tekućine, a kad nema sunca zagrijemo tekućinu ne neki drugi način. Problem kod fokusiranja je veliki potrebni prostor za elektranu, ali to se rješava tako da se elektrana radi npr. u pustinji. U pustinjama je ionako snaga sunčeva zračenja najizraženija. Veliki problem je i cijena zrcala i sustava za fokusiranje.