O proizvođaču
GRIJANJE NA DRVA
- Detalji
- Kategorija: Kamini i peći na drva
- Objavljeno Subota, 04 Listopad 2014 11:43
- Napisao/la damir mulkovic
- Hitovi: 11928
Stalni rast cijena energenata kod grijanja kućanstava te rastuća svijest o očuvanju okoliša prirodno nameće drvo kao tradicionalan i ekonomičan način grijanja. Drvo je za razliku od nekih drugih energenata obnovljiv izvor energije.
Obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane "nove obnovljive izvore energije" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd.
Iz obnovljivih izvora energije dobija se 18% ukupne svjetske primarne energije u čemu je najzastupljenija biomasa u kojoj drvo čini oko 70%.
Prilikom izgaranja fosilnih goriva raste emisija sumpora i CO2 u atmosferi što rezultira porastom stakleničkih plinova te pojave "kiselih kiša" (sumpor + vlaga=sumporna kiselina).
Kod izgaranja drva emisija ugljičnog dioksida je neutralna jer drvo pri rastu potroši onoliko CO2 koliko ga emitira pri izgaranju te nema sumpora. Nestabilna politička situacija ne utječe na gospodarenje drvom, za razliku od nekih energenata, što je dodatna prednost pri razmatranju drva kao energetskog izvora.
Kako bi se od drva dobila što veca ogrjevna vrijednost, treba ga osušiti. Tek posjeceno drvo sadrži do 60% vlage i ima ogrjevnu vrijednost oko 2 kWh/kg, dok drvo koje je 1,5 godinu sušeno u prirodi ima oko 20% vlage i ogrjevnu vrijednost 4 kWh/kg. Tako pripremljena drva sa sadržajem vlage manjim od 20% mogu se koristiti u kotlovima s modernom tehnologijom izgaranja, odnosno s izgaranjem uz otplinavanje (pirolizu), u kojima se ostvaruje iskoristivost veca od 90%. Mjerenje vlažnosti drva je jednostavno, obavlja se malim ručnim digitalnim uređajima koji imaju dvije mjerne igle koje se utaknu u drvo da bi se na ekranu očitao postotak vlažnosti.
Energetska vrijednost drveta
Iako je poznato da su neke vrste drveta „kaloričnije“ nego druge, zapravo je prava istina da energetska vrijednost drva najviše ovisi o količini, odnosno udjelu vode, a manje i o vrsti drveta. Naravno, veliki utjecaj imaju smola i lignit, te drvo sa više navedenog u sebi ima i veću ogrjevnu moć, što znači da četinjače imaju višu ogrjevnu vrijednost po kilogramu od bjelogorice. Kako bjelogorično drvo ima veću gustoću, njegova ogrjevna vrijednost po prostornom metru je veća, te tako 1 prostorni metar bukve ima za oko 40% veću ogrjevnu vrijednost od prostornog metra smreke.
Razlog ovome leži u tome što četinjače sadrže više zraka u svojim stanicama, što ne doprinosi težini ali povećava obujam. Također, loženje sa crnogoričnim drvetom može biti prilično nezahvalno, jer smola stvara gusti dim, pa ložište i dimnjak treba češće čistiti.
Drvo koje se koristi za ogrjev u obiteljskim kućama ne bi smjelo imati udio vode veći od 25%. Svako drvo sa većim postotkom vlage dovodi do pada temperature ispod optimalne, što uzrokuje povećanu količinu dima te je moguće i oštećenje samog dimnjaka. Također, korištenjem prevlažnog drveta opada i njegova ogrjevna vrijednost, a samim time i proizvedena toplina, budući se dio energije sadržane u drvetu troši na isparavanje vode (0,68 kWh/kg vode).
Cjepanice-kvaliteta i savjeti pri kupovini
U nas su cjepanice još uvijek najpopularniji i najtradicionalniji oblik ogrjevnog drveta kojeg susrećemo. Zadnjih godina uočen je porast potražnje za kalijevim pećima na drva, a samim time i potražnje za ogrjevnim drvetom-cjepanicama. Za grijanje se u nas najčešće koristi drvo bukve, graba, javora, hrasta, jasena i breze. Poznato je da bukovo drvo proizvodi jaki žar, te zbog toga ujednačeno i dugotrajno emitira toplinu, te uz atraktivni plamen gori gotovo bez iskri, što je pogodno za sve vrste kalijevih peći a posebno one sa staklenim otvorom.
Cjepanice se obično kupuju po prostornom metru, te treba znati da cjepanice najčešće ne leže u potpunom dosjedu (jedna do druge) što zapravo znači da kupujete 70% drveta i 30% zraka. Količina drveta u prostornom metru ovisi i o obliku drveta te o kakvoći uklanjanja grana. Također, postoji i mogućnost kupovanja po težini, ali tu treba voditi računa o vlažnosti drveta. Izuzetno je važno kupovati suho drvo, jer sa svježim i mokrim drvetom kupujete i vodu sadržanu u drvetu, a i ogrijeva vrijednost je niža nego kod suhog drveta.
Skladištenje i korištenje drveta
Kao što je već i gore navedeno, postotak vlage u drvetu igra izuzetno veliku ulogu na ogrjevnu vrijednost drveta. Svježe pripremljena drva sadrže čak i do 50% vode u svojoj težini pa je sukladno tome i njihova ogrjevna vrijednost vrlo mala. Smatra se da ogrjevno drvo postiže potrebnu suhoću, ovisno o vrsti drveta, tek nakon jedne do dvije godine skladištenja. Procjenjuje se da je iz cjepanice prosječne veličine s početnim sadržajem vlage od otprilike 50% potrebno prije upotrebe izvući 475 ml vode, odnosno, gotovo pola litre. Kako je drvo prirodni materijal, podložno je prirodnom procesu raspadanju, stoga je potrebno u što kraćem roku postići optimalni udio vode u iznosu od 20%. Može se računati da drvo, suho i uskladišteno, zbog prethodno navedenog procesa godišnje može izgubiti čak i do 3% ogrjevne vrijednosti. Prilikom loženja nikako se ne savjetuje koristiti trulo, onečišćeno ili drvo tretirano kemikalijama, budući da bi isto brzo zagušilo vatru, stvorilo naslage čađe u dimnjaku i samom sustavu grijanja, te u slučaju korištenja tretiranog drveta, može doći i do proizvodnje toksičnih i kancerogenih spojeva i emisija pri izgaranju.
Neki od savjeta za pravilno skladištenje cjepanica su:
- Cijepati drvo na što manje cjepanice jer se time povećava površina u dodiru sa okolišnim zrakom pa se time pospješuje i ubrzava postupak sušenja,
- Drvo po mogućnosti uskladištiti na sunčanim mjestima izloženim vjetru i obavezno na suhoj podlozi,
- Osigurati zračnost između drveta i tla od najmanje 20cm kako bi se spriječilo prelazak vlage iz tla,
- Nikako ne skladištiti svježe cjepanice u zatvorenim, a posebice ne u vlažnim prostorijama (npr. podrumu), te ih ne umatati materijalima koji bi usporili ili prekinuli proces sušenja,
- Nakon ljetnog perioda sušenja drvo je poželjno zaštiti od oborina.